|
|
| Alarmi za objekte |
Unutrašnja zaštita
Alarmni sistemi
u cilju unutrašnje zaštite imaju vrlo širok spektar primene u
protivprovalnoj dojavi i zaštiti od najmanjih poslovnih i stambenih
prostora, do velikih poslovnih centara, banaka, obrazovnih ustanova,
sportskih objekata, objekata specijalne namene, magacinskih prostora
itd.
Zaštita imovine je osnovna namena alarmnog sistema, te prema tome
potpunost takve zaštite je osnovno načelo. Obezbeđuje se pravilnom
procenom bezbednosne situacije na samom objektu i analizom svih
mogućih načina ugrožavanja objekta i imovine. Na osnovu toga se
donose odgovarajući zaključci - koje mere, postupke i tehniku
upotrebiti radi ostvarivanja maksimalne zaštite imovine. Visoka
pouzdanost sistema obezbeđuje se kvalitetnim izborom opreme,
pravilnim rasporedom elemenata alarmnog sistema i kvalitetnom
montažom.
Alarmni sistemi se sastoje od:
- alarmne
centrale odgovarajućeg kapaciteta, koje poseduju automatsku dojavu
alarma telefonskom linijom ili GSM mrežom (opciono),
- akumulatora 7Ah, 12V (rezervnog napajanja za slučaj nestanka mrežnog napajanja),
- detektora (ifracrvenih, mikrotalasnih, akustičnih, piezo-električnih,
vibracionih, magnetnih, kontaktnih i kombinovanih, žičnih i
bežičnih), jednog ili više, istog ili različitog tipa zavisno od
situacije na objektu,
- sirene (unutrašnje i/ili spoljne antisabotažne, samonapajuće),
- bežični i
žični panik tasteri – opciono,
- dimni
detektori, detektori povećanja temperature, vlage, otrovnih i
zapaljivih gasova i sl.
Alarmni sistemi se zasnivaju na programabilnim mikroprocesorskim
alarmnim centralama, koje raspolažu različitim brojem zona (4, 6, 8,
16,... 128). Izbor alarmne centrale se vrši u skladu sa načinom
korišćenja objekta, odnosno zahtevima koje korisnik postavlja pred
sistem zaštite. Na centralu je moguće povezati veći broj šifratora.
Kompletna komunikacija sa alarmnom centralom obavlja se preko
odvojenog šifratora. Alarm se uključuje tako što se ukuca šifra
korisnika. Potpuno analogno se alarm isključuje prilikom ulaska u
štićene prostorije. Naravno, za opisane operacije predviđeno je
ulazno, odnosno izlazno vreme, koje se specificira za ulazno-izlaznu
zonu. Samo jedna zona se definiše kao ulazno-izlazna, dok se ostale
zone definišu kao trenutne, što znaci da ce povreda tih zona
trenutno aktivirati alarm. U štićene prostorije se ulazi kroz zonu
koja se definiše kao ulazno-izlazna zona. Prilikom napuštanja
prostorija otkuca se šifra korisnika. Tada počinje da teče izlazno
vreme, koje se takođe specificira u toku programiranja parametara
centrale, u toku kojeg Vi treba da napustite prostorije. Ukoliko to
ne učinite u predviđenom vremenu potrebno je da razoružate sistem
ponovnim ukucavanjem šifre, da se alarm ne bi aktivirao. Alarmne
centrale imaju mogućnost podele kapaciteta na dve ili više
nezavisnih particija - alarmnih celina. To znači da ukoliko postoje
dva ili više delova objekta kojima bi se trebalo pristupati preko
potpuno nezavisnih šifratora, delovi objekta se organizuju (podele)
prema zahtevanoj nameni, a onda im se programski dodeljuju parametri
koji služe za identifikaciju. Sistem šifara je organizovan tako da
postoji jedna glavna (master) šifra i do deset korisničkih šifara.
Detektovanje prisustva u štićenim prostorijama se vrši pomoću
infracrvenih detektora, koji rade na principu detektovanja promene
temperature u štićenim prostorijama. Pored IC senzora postoje još i
dualni detektori kretanja, koji sadrže IC detektor i
mikrotalasni detektor. Dualni detektori reaguju i na promenu
temperature i na kretanje po štićenoj prostoriji. Obzirom na
dvostruku detekciju događaja, dulani detektori su pouzdaniji i
mogućnost lažnog alarma je svedena na minimum. Primenjuju se u
prostorijama kritičnim sa aspekta temperature (podrumi, magacini i
sl.), promaje, u prostorijama gde postoje TA peći, kamini i sl.
Rezervno napajanje služi da obezbedi napajanje sistema u slučaju
nestanka mrežnog napona. Kada se napajanje iz mreže uspostavi ponovo
akumulator se dopunjuje. Napomena: ceo sistem poseduje tamper
zaštitu od presecanja kablova, što znači da ce presecanje kablova na
bilo kom mestu u sistemu trenutno aktivirati alarm.
Spoljašnja zaštita
Pod
pojmom spoljašnje ili tzv. perimetarske zaštite podrazumevaju se
elektronski sistemi za zaštitu i ranu dojavu neovlašćenog prisustva
u prostoru oko objekata, koji se štite, kao što su:
- prilazni prostor oko objekata visokog rizika,
- prilazni prostor oko objekata specijalne namene,
- prilazni prostori sportskim i sličnim objektima,
- fabrički krugovi,
- bolnički krugovi,
- građevinska i druga stovarišta,
- prilazni
prostor oko enegretskih postrojenja, gasnih postrojenja, objekata za
skladištenje zapaljivih, eksplozivnih i drugih opasnih hemijskih
materijala, parking prostora i svih ostalih objekata, gde je takva
vrsta zaštite preporučljiva.
Postoje linijski i zapreminski sistemi spoljne zaštite. Linijski
sistemi se izrađuju korišćenjem raznih vrsta tzv. optičkih barijera
i zavesa, kao sto su IC barijere, laserske barijere i IC zavese ili
specijalnih senzorskih kablova, osetljivih na vibracije za zaštitu
postojećih ograda i površina objekata (zidova, krovova itd.). Svoju
primenu imaju kod zaštite prostora gde je potrebno kontrolisati samo
obodne ivice štićenog prostora. Zapreminski sistemi izrađuju se
upotrebom mikrotalasnih barijera i specijalnih IC senzora i
primenjuju se najčešće za zaštitu trafo-stanica, energetskih i
gasnih razvodnih postrojenja, razna stovarišta i dr.
Naše dugogodišnje iskustvo, stalno usavršavanje i praćenje tehničkog
i tehnološkog napretka, garantuje Vam da možemo, prema Vašim
zahtevima i potrebama izabrati za Vas najoptimalnije rešenje i po
kvalitetu i po ceni.
|
|