Alarmi za objekte
Unutrašnja zaštita Alarmni sistemi u cilju unutrašnje zaštite imaju vrlo širok spektar primene u protivprovalnoj dojavi i zaštiti od najmanjih poslovnih i stambenih prostora, do velikih poslovnih centara, banaka, obrazovnih ustanova, sportskih objekata, objekata specijalne namene, magacinskih prostora itd. Zaštita imovine je osnovna namena alarmnog sistema, te prema tome potpunost takve zaštite je osnovno načelo. Obezbeđuje se pravilnom procenom bezbednosne situacije na samom objektu i analizom svih mogućih načina ugrožavanja objekta i imovine. Na osnovu toga se donose odgovarajući zaključci - koje mere, postupke i tehniku upotrebiti radi ostvarivanja maksimalne zaštite imovine. Visoka pouzdanost sistema obezbeđuje se kvalitetnim izborom opreme, pravilnim rasporedom elemenata alarmnog sistema i kvalitetnom montažom.
Alarmni sistemi se sastoje od:
  • alarmne centrale odgovarajućeg kapaciteta, koje poseduju automatsku dojavu alarma telefonskom linijom ili GSM mrežom (opciono), 
  • akumulatora  7Ah, 12V (rezervnog napajanja za slučaj nestanka mrežnog napajanja),
  • detektora (ifracrvenih, mikrotalasnih, akustičnih, piezo-električnih, vibracionih, magnetnih, kontaktnih i kombinovanih, žičnih i bežičnih), jednog ili više, istog ili različitog tipa zavisno od situacije na objektu,
  • sirene (unutrašnje i/ili spoljne antisabotažne, samonapajuće),
  • bežični i žični panik tasteri – opciono,
  • dimni detektori, detektori povećanja temperature, vlage, otrovnih i zapaljivih gasova i sl.
Alarmni sistemi se zasnivaju na programabilnim mikroprocesorskim alarmnim centralama, koje raspolažu različitim brojem zona (4, 6, 8, 16,... 128). Izbor alarmne  centrale se vrši u skladu sa načinom korišćenja objekta, odnosno zahtevima koje korisnik postavlja pred sistem zaštite. Na centralu je moguće povezati veći broj šifratora. Kompletna komunikacija sa alarmnom centralom obavlja se preko odvojenog šifratora. Alarm se uključuje tako što se ukuca  šifra korisnika. Potpuno analogno se alarm isključuje prilikom ulaska u štićene prostorije. Naravno, za opisane operacije predviđeno je ulazno, odnosno izlazno vreme, koje se specificira za ulazno-izlaznu zonu. Samo jedna zona se definiše kao ulazno-izlazna, dok se ostale zone definišu kao trenutne, što znaci da ce povreda tih zona trenutno aktivirati alarm. U štićene prostorije se ulazi kroz zonu koja se definiše kao ulazno-izlazna zona. Prilikom napuštanja prostorija otkuca se šifra korisnika. Tada počinje da teče izlazno vreme, koje se takođe specificira u toku programiranja parametara centrale, u toku kojeg Vi treba da napustite prostorije. Ukoliko to ne učinite u predviđenom vremenu potrebno je da razoružate sistem ponovnim ukucavanjem šifre, da se alarm ne bi aktivirao. Alarmne centrale imaju mogućnost podele kapaciteta na dve ili više nezavisnih particija - alarmnih celina. To znači da ukoliko postoje dva ili više delova objekta kojima bi se trebalo pristupati preko potpuno nezavisnih šifratora, delovi objekta se organizuju (podele) prema zahtevanoj nameni, a onda im se programski dodeljuju parametri koji služe za identifikaciju. Sistem šifara je organizovan tako da postoji jedna glavna (master) šifra i do deset korisničkih šifara.

Detektovanje prisustva u štićenim prostorijama se vrši pomoću infracrvenih detektora, koji rade na principu detektovanja promene temperature u štićenim prostorijama. Pored IC senzora postoje još i dualni detektori kretanja, koji sadrže  IC detektor i mikrotalasni detektor. Dualni detektori reaguju i na promenu temperature i na kretanje po štićenoj prostoriji. Obzirom na dvostruku detekciju događaja, dulani detektori su pouzdaniji i mogućnost lažnog alarma je svedena na minimum. Primenjuju se u prostorijama kritičnim sa aspekta temperature (podrumi, magacini i sl.), promaje, u prostorijama gde postoje TA peći, kamini i sl. Rezervno napajanje služi da obezbedi napajanje sistema u slučaju nestanka mrežnog napona. Kada se napajanje iz mreže uspostavi ponovo akumulator se dopunjuje. Napomena: ceo sistem poseduje tamper zaštitu od presecanja kablova, što znači da ce presecanje kablova na bilo kom mestu u sistemu trenutno aktivirati alarm. 

Spoljašnja zaštita

Pod pojmom spoljašnje ili tzv. perimetarske zaštite podrazumevaju se elektronski sistemi za zaštitu i ranu dojavu neovlašćenog prisustva u prostoru oko objekata, koji se štite, kao što su:
  • prilazni prostor oko objekata visokog rizika,
  • prilazni prostor oko objekata specijalne namene,
  • prilazni prostori sportskim i sličnim objektima,
  • fabrički krugovi,
  • bolnički krugovi,
  • građevinska i druga stovarišta,
  • prilazni prostor oko enegretskih postrojenja, gasnih postrojenja, objekata za skladištenje zapaljivih, eksplozivnih i drugih opasnih hemijskih materijala, parking prostora i svih ostalih objekata, gde je takva vrsta zaštite preporučljiva.
Postoje linijski i zapreminski sistemi spoljne zaštite. Linijski sistemi se izrađuju korišćenjem raznih vrsta tzv. optičkih barijera i zavesa, kao sto su IC barijere, laserske barijere i IC zavese ili specijalnih senzorskih kablova, osetljivih na vibracije za zaštitu postojećih ograda i površina objekata (zidova, krovova itd.). Svoju primenu imaju kod zaštite prostora gde je potrebno kontrolisati samo obodne ivice štićenog prostora. Zapreminski sistemi izrađuju se upotrebom mikrotalasnih barijera i specijalnih IC senzora i primenjuju se najčešće za zaštitu trafo-stanica, energetskih i gasnih razvodnih postrojenja, razna stovarišta i dr.

Naše dugogodišnje iskustvo, stalno usavršavanje i praćenje tehničkog i tehnološkog napretka, garantuje Vam da možemo, prema Vašim zahtevima i potrebama izabrati za Vas najoptimalnije rešenje i po kvalitetu i po ceni.